Vedanta je jedna od najstarijih svjetskih duhovnih filozofija i među onima koje posjeduju najveću širinu. Temeljena je na Vedama, svetim spisima Indije. To je filozofski temelj hinduizma; ali dok hinduizam uključuje aspekte indijske kulture, Vedanta je univerzalna u svojoj primjeni i jednako je važna za sve zemlje, sve kulture i sve vjerske pozadine.
Vedanta potvrđuje:
- Jedinstvo ili Jednost sveg postojećeg,
- božanstvo duše i
- sklad svih religija.
Pobliži pogled na riječ "Vedanta" otkriva: "Vedanta" je kombinacija dviju riječi: "Veda" što znači "znanje" i "anta" što znači "kraj" ili "cilj". U tom kontekstu cilj znanja nije intelektualni - ograničeno znanje koje stječemo čitanjem knjiga. "Znanje" ovdje znači poznavanje Boga kao i znanje vlastite božanske prirode. Vedanta je, dakle, traženje samospoznaje, kao i potraga za Bogom.
Što mislimo kad kažemo Bog? Prema Vedanti, Bog je beskonačno postojanje, beskonačna svijest i beskonačno blaženstvo. Izraz za ovu neosobnu, transcendentnu stvarnost je Brahman, božanska osnova postojanja. Ipak, Vedanta također tvrdi da Bog može biti i osoban, preuzimajući ljudski oblik u svakom dobu. Najvažnije je da Bog prebiva u našim srcima kao božansko Ja ili Atman. Atman se nikada ne rađa niti će ikada umrijeti. Nije obojen našim nedostacima niti je pod utjecajem kolebanja tijela ili uma. Atman nije podložan našoj tuzi ili očaju ili bolesti ili neznanju. Čist, savršen, bez ograničenja, Atman, izjavljuje Vedanta, jedno je s Brahmanom. Najveći Božji hram nalazi se u ljudskom srcu.
Vedanta tvrdi da je životni cilj spoznati i očitovati vlastito božanstvo. To božanstvo je naša stvarna priroda, a spoznaja toga je naše rođeno pravo. K tom cilju napredujemo kako rastemo sa znanjem i životnim iskustvom. Neizbježno je da ćemo na kraju, bilo u ovom ili budućim životima, otkriti da je najveća istina našeg postojanja naša božanska priroda.
Vedanta nadalje potvrđuje da sve religije podučavaju iste osnovne istine o Bogu, svijetu i našem međusobnom odnosu. Prije više tisuća godina Rig Veda je izjavila: "Istina je jedna, mudraci je nazivaju različitim imenima." Svjetske religije nude različite pristupe Bogu, svaki je istinit i valjan, a svaka religija nudi svijetu jedinstven i nezamjenjiv put ka ostvarenju Boga. Za konfliktne poruke koje nalazimo među religijama više su zaslužni doktrine i dogme, nego stvarnost duhovnog iskustva. Iako postoje različitosti u vanjskim gledištima svjetskih religija, u nutrini imaju izuzetne sličnosti.
Prema učenju Vedante postoje četiri puta koje možemo slijediti kako bismo postigli cilj razumijevanja naše božanske prirode. Ti su putevi poznati kao Četiri joge. Možemo odabrati put na temelju naše osobnosti ili sklonosti, ili pak slijediti praksu puteva u bilo kojoj kombinaciji.
Bhakti joga
Bhakti joga je put ljubavi i predanosti. Bhakta se obraća Bogu kroz odnos ljubavi. Ovaj put naglašava prakse poput molitve, pojanja i meditacije o Bogu kao voljenoj prisutnosti u našem životu.
Jnana joga
Jnana joga je put znanja. Na ovom putu tragač koristi razum i razlučivanje kako bi otkrio nutarnju božansku prirodu, odbacujući sve lažno ili nestvarno. Ta nam praksa pokazuje da se Vrhovna Stvarnost nalazi u nama.
Karma joga
Karma joga je put nesebičnog rada. Oni koji slijede ovaj put svoj rad smatraju činom prinošenja Bogu i ne očekuju ništa zauzvrat. Karma joga uči nas da u svom radu treniramo nenavezanost i ravnodušnost, te da razumijemo kako su rezultati bilo koje akcije izvan naše kontrole.
Raja joga
Raja joga je put meditacije. Meditacija je važna praksa na svim stazama jer nam omogućava iskusiti viša stanja svijesti gdje postižemo dublje razumijevanje naše božanske prirode. Sri Ramakrishna, moderni svetac i njegov učenik Swami Vivekananda, koji je Vedantu doveo u zapadni svijet, naglasio je korištenje meditacijske tehnike temeljene na mantri i simboličkim slikama božanskog.
Da biste saznali više o Vedanti, pregledajte mnoge članke na web mjestu i pogledajte naše videozapise:
https://vedanta.org/what-is-vedanta/
Dodatak: Pitanja i odgovori
P: Ako nema đavola, što je sa zlom?
O: Brahman je iznad dobra i zla. Kad se Jednost pokaže kao mnoštvo, ona se nužno mora manifestirati i kao parovi suprotnosti. Dobro i zlo neizbježne su posljedice pojavljivanja Jednog kao mnogi. Dobro je ono što nam pomaže da na kraju vidimo kroz iluziju da smo mnogi. Zlo je ono što održava nepoznavanje naše istinske božanske prirode.
Vedanta potvrđuje:
- Jedinstvo ili Jednost sveg postojećeg,
- božanstvo duše i
- sklad svih religija.
Pobliži pogled na riječ "Vedanta" otkriva: "Vedanta" je kombinacija dviju riječi: "Veda" što znači "znanje" i "anta" što znači "kraj" ili "cilj". U tom kontekstu cilj znanja nije intelektualni - ograničeno znanje koje stječemo čitanjem knjiga. "Znanje" ovdje znači poznavanje Boga kao i znanje vlastite božanske prirode. Vedanta je, dakle, traženje samospoznaje, kao i potraga za Bogom.
Što mislimo kad kažemo Bog? Prema Vedanti, Bog je beskonačno postojanje, beskonačna svijest i beskonačno blaženstvo. Izraz za ovu neosobnu, transcendentnu stvarnost je Brahman, božanska osnova postojanja. Ipak, Vedanta također tvrdi da Bog može biti i osoban, preuzimajući ljudski oblik u svakom dobu. Najvažnije je da Bog prebiva u našim srcima kao božansko Ja ili Atman. Atman se nikada ne rađa niti će ikada umrijeti. Nije obojen našim nedostacima niti je pod utjecajem kolebanja tijela ili uma. Atman nije podložan našoj tuzi ili očaju ili bolesti ili neznanju. Čist, savršen, bez ograničenja, Atman, izjavljuje Vedanta, jedno je s Brahmanom. Najveći Božji hram nalazi se u ljudskom srcu.
Vedanta tvrdi da je životni cilj spoznati i očitovati vlastito božanstvo. To božanstvo je naša stvarna priroda, a spoznaja toga je naše rođeno pravo. K tom cilju napredujemo kako rastemo sa znanjem i životnim iskustvom. Neizbježno je da ćemo na kraju, bilo u ovom ili budućim životima, otkriti da je najveća istina našeg postojanja naša božanska priroda.
Vedanta nadalje potvrđuje da sve religije podučavaju iste osnovne istine o Bogu, svijetu i našem međusobnom odnosu. Prije više tisuća godina Rig Veda je izjavila: "Istina je jedna, mudraci je nazivaju različitim imenima." Svjetske religije nude različite pristupe Bogu, svaki je istinit i valjan, a svaka religija nudi svijetu jedinstven i nezamjenjiv put ka ostvarenju Boga. Za konfliktne poruke koje nalazimo među religijama više su zaslužni doktrine i dogme, nego stvarnost duhovnog iskustva. Iako postoje različitosti u vanjskim gledištima svjetskih religija, u nutrini imaju izuzetne sličnosti.
Prema učenju Vedante postoje četiri puta koje možemo slijediti kako bismo postigli cilj razumijevanja naše božanske prirode. Ti su putevi poznati kao Četiri joge. Možemo odabrati put na temelju naše osobnosti ili sklonosti, ili pak slijediti praksu puteva u bilo kojoj kombinaciji.
Bhakti joga
Bhakti joga je put ljubavi i predanosti. Bhakta se obraća Bogu kroz odnos ljubavi. Ovaj put naglašava prakse poput molitve, pojanja i meditacije o Bogu kao voljenoj prisutnosti u našem životu.
Jnana joga
Jnana joga je put znanja. Na ovom putu tragač koristi razum i razlučivanje kako bi otkrio nutarnju božansku prirodu, odbacujući sve lažno ili nestvarno. Ta nam praksa pokazuje da se Vrhovna Stvarnost nalazi u nama.
Karma joga
Karma joga je put nesebičnog rada. Oni koji slijede ovaj put svoj rad smatraju činom prinošenja Bogu i ne očekuju ništa zauzvrat. Karma joga uči nas da u svom radu treniramo nenavezanost i ravnodušnost, te da razumijemo kako su rezultati bilo koje akcije izvan naše kontrole.
Raja joga
Raja joga je put meditacije. Meditacija je važna praksa na svim stazama jer nam omogućava iskusiti viša stanja svijesti gdje postižemo dublje razumijevanje naše božanske prirode. Sri Ramakrishna, moderni svetac i njegov učenik Swami Vivekananda, koji je Vedantu doveo u zapadni svijet, naglasio je korištenje meditacijske tehnike temeljene na mantri i simboličkim slikama božanskog.
Da biste saznali više o Vedanti, pregledajte mnoge članke na web mjestu i pogledajte naše videozapise:
https://vedanta.org/what-is-vedanta/
Dodatak: Pitanja i odgovori
P: Ako nema đavola, što je sa zlom?
O: Brahman je iznad dobra i zla. Kad se Jednost pokaže kao mnoštvo, ona se nužno mora manifestirati i kao parovi suprotnosti. Dobro i zlo neizbježne su posljedice pojavljivanja Jednog kao mnogi. Dobro je ono što nam pomaže da na kraju vidimo kroz iluziju da smo mnogi. Zlo je ono što održava nepoznavanje naše istinske božanske prirode.
