Kad se ovih dana govori o katastrofalnim demografskim trendovima u Hrvatskoj zaboravlja se na vrlo značajan pad broja Hrvata u BiH

Ovih dana smo saznali da nas prema prošlogodišnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj ima 3 888 529, što je skoro četiristo tisuća stanovnika manje nego prije deset godina. Ako uzmemo u obzir da nas je prema popisu stanovništva iz 1991. bilo 4 784 265 demografska katastrofa je još i veća. To znači da nas je od početka neovisne Hrvatske skoro milijun manje.

No kad se govori o katastrofalnim demografskim trendovima u Hrvatskoj, zaboravlja se na vrlo značajan pad broja Hrvata u BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. Hrvata je u BiH bilo 760 852 ili 17,38%, dok prema popisu stanovništva iz 2013. u BiH ima 544 780 Hrvata ili 15,43% stanovništva BiH. Dakle, od rata na ovamo, u BiH nedostaje više od dvjesto tisuća Hrvata.

Demograf dr. Stjepan Šterc tvrdi da podaci iz katoličkih župa u toj zemlji pokazuju da u BiH zapravo živi samo oko 400.000 Hrvata (s njim se slaže i dr. Anđelko Akrapu). Ni Srbi nisu u BiH u bitno boljoj poziciji, iako ih 30,7%, jer su u prosjeku demografski stari pa će se i udio Srba samo smanjivati. Udio Bošnjaka, koji je prema popisu 50,1%, rast će jer su u prosjeku najmlađi i manje se iseljavaju od Hrvata i Srba.

Treba doduše naglasiti da je Bosna i Hercegovina u cijelosti doživjela velik demografski pad. Godine 1991. u BiH je živjelo 4 377 053 stanovnika, a 2013. godine 3 531 159. No treba naglasiti da jedino Bošnjaka u postotnom udjelu ima više i to čak 7% (50,11%), dok su Hrvati doživjeli (najveći) pad od 2%, a Srbi 1%.

Prema demografima dr. Stjepanu Štercu i dr. Anđelku Akrapu jedino s Bošnjacima neće biti demografskih problema jer bi se u BiH moglo i useljavati muslimansko stanovništvo, na što hrvatska i srpska populacija ne mogu računati. Hrvati i Srbi teško će se useljavati u tu zemlju. Bošnjaci će se u BiH možda za 20 godina približiti i dvotrećinskoj većini.

Padu broja Hrvata, kao i ukupne populacije u BiH, najviše je doprinio krvavi rat 90-tih, uključujući ratna razaranja i etnička čišćenja. Posebno je smanjenju hrvatske populacije doprinio gubitak velikih područja na kojima su BiH Hrvati živjeli. U Bosanskoj Posavini je prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo 131.542 Hrvata, dok ih danas na tom prostoru ima svega negdje oko 36.000.

No treba naglasiti da je izrazito negativan utjecaj na demografsko stanje Hrvata u BiH imala i politika koju su Tuđman, HDZ i Hrvatska vodili spram BiH i tamošnjih Hrvata. Prvo, to je bilo upetljavanje u igre oko podjele BiH i praktički izgubljen sukob s Bošnjacima (zajedno s gubitkom teritorija na kojima su Hrvati živjeli). Zatim, politika dodjele hrvatskog državljanstva svim bosanskohercegovačkim katolicima-Hrvatima (krsni list iz KC je bio kriterij) također je negativno djelovala na hrvatski etnički korpus u BiH, a time i njegovu realnu političku moć i utjecaj.

Hrvatima iz BiH su HDZ-u trebali kao glasačka mašinerija. Njima je trebalo popuniti i demografske rupe u Hrvatskoj koja su nastale negativnim prirodnim prirastom, ratnim stradanjima, iseljavanjem i, ponajviše, egzodusom Srba. No danas, dva i pol desetljeća kasnije, učinak naseljavanja Hrvata iz BiH i Janjeva potpuno je anuliran. Tako nas ima sve manje u Hrvatskoj, ali Hrvati su doživjeli značajan pad brojnosti i gubitak teritorija, kao i političke moći i u susjednoj BiH, kao drugoj domovini Hrvatskog naroda.

Hrvati iz BiH se i dalje iseljavaju (kao i Srbi), ali više ne prema Hrvatskoj, već prema Zapadu. To znači da je presušio taj demografski bazen za revitalizaciju Hrvatske

Da još jednom naglasio, to su posljedice ratnih razaranja i iseljavanja, ali u svemu tome i višedesetljetne vladavine HDZ-a u Hrvatskoj i nad Hrvatima u BiH. Danas su se bosanskohercegovački Hrvati našli u poziciji da mnogi od njih Milorada Dodika doživljavaju kao zagovornika hrvatskih (ili je možda istinitije HDZ-ovih) interesa u BiH.