Hrvatska je država koja danas najviše podsjeća na DDR

 

('Ja, moja obitelj i djeca sigurno možemo biti sretni u ovoj državi. Trebali bi i svi građani. Hrvatska može biti uzor‘

“Hrvatska uspješna priča i može biti uzor svim ostalim državama”, smatra šef diplomacije)

1960. Walter Ulbricht je tvrdio da se u Istočnom Berlinu, baš kao i u Istočnoj Njemačkoj, živi odlično. I da ljudi moraju imati samo više optimizma u izgrađivanju socijalizma. Za sve nevolje, poput bijega građana na Zapad, Ulbricht je te davne 1960. godine okrivio unutarnje i vanjske neprijatelje koji, citiram, „… unsere Staat auseinandergerissen wollen…“, što u prijevodu doslovno znači: „… našu državu žele demontirati…“

Poznato? 

Godinu dana nakon ovih riječi podignut je zid. Čini mi se da bi to rješenje odgovaralo i HDZ-u, ali, hvala bogu HDZ-ovci nisu sposobni za takvo što. Nisu sposobni niti obnoviti koju zgradu nakon potresa ukoliko u toj zgradi ne živi neki istaknuti HDZ-ovac poput Frke-Petešića.

I sad, dolazimo do fenomena: 

Nakon tri desetljeća patološkog HDZ-ovskog antagonizma prema svemu što je istočno, ljevičarsko i socijalističko, nakon tri desetljeća HDZ-ovskog toleriranja ustaštva kao i promoviranja istog od strane (također patoloških) desničarskih bolesnika, zatim nakon Kolindinog beskonačnog papagajskog ponavljanja da je Jugoslavija bila unutar Željezne zavjese, nevjerojatno je da nakon svega toga baš Hrvatska, od svih država članica EU, najviše sliči upravo onim zemljama koje su nekad bile pod Željeznom zavjesom. 

To se zove ironija.

A sliči po svemu. Po standardu, po nezadovoljstvu stanovnika koji uporno iseljavaju, sliči po Ankici Lepej koja je izgubila posao prokazavši predsjednikove laži, sliči po oronulim zgradama po kojima većina Zagreba sliči na Istočni Berlin iz 1965., a sliči i po funkcioniranju državnih službi. Brzine željeznica HŽ-a neodoljivo podsjećaju na brzinu onih željeznica koje su vozile po tadašnjoj Čehoslovačkoj i Poljskoj (zaboga ne današnjoj Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj). 

Zatim, tu je HRT. Ulbricht i Honecker bi ovaj naš HRT prigrlili kao svoj, niti njih dvojica ne mogu zamisliti bolju režimsku medijsku kuću. Hrvatska sliči Istočnom bloku i po miješanju politike u kulturu i obrazovanje. Sliči i, kako smo vidjeli, po izjavama državnika. Ulbricht i Honecker bi Plenkovića i Grlića Radmana prigrlili kao svoje i momentalno bi u njima vidjeli svoje nasljednike. 

Kada su danas Plenkovića pitali neugodna pitanja oko Frke-Petešića, on je odgovorio, arogantnim načinom i sadržajem, točno kako bi odgovorio Ulbricht ili Honecker.

Samo je jedna bitna razlika između HR i DDR-a: građani danas mogu slobodno otići iz Hrvatske. Mogu otići bez straha da će njihove obitelji, koje su eventualno ostale u Hrvatskoj, nastradati. 

A upravo to i rade.

Obzirom na to koliko sličimo DDR-u čudo je da nas ima koliko nas ima.  

Pogledajte ovo!!!

Autor: Zoran Brajević, siječanj 2022.