Etika i moralne vrline Vedante imaju svoje korijene u idealu ostvarenja i ispoljavanja vlastite urođene božanstvenosti. Jednostavno rečeno, ono što nas približava tom cilju etičko je i moralno; ono što nas sprječava da to postignemo, nije.
Poput dijamanta ukopanog u blato, Atman sjaji u nama, ali njegova prisutnost ostaje prikrivena, njegova blistava čistoća maskirana je s bezbroj slojeva neznanja: pogrešne identifikacije, pogrešne spoznaje i pogrešne percepcije. Važno je naglasiti da ne pokušavamo postati nešto drugo nego što već jesmo. Ne pokušavamo postati čisti; mi smo čisti. Ne pokušavamo postati savršeni; već smo savršeni. To je naša stvarna priroda. Ponašajući se u skladu s našom stvarnom prirodom - djelujući plemenito, istinito, ljubazno - otkidamo veo neznanja koji skriva istinitu stvarnost. Što god iskrivljava ovu stvarnost, to je izopačenje istine.
Cjelokupna etika Vedante temelji se na jednostavnom pitanju: Da li me ovaj postupak ili misao približava spoznaji istine ili me odvodi od nje?
Moral i ego
Što nas sprečava da shvatimo istinu? Jednostavno rečeno, ego: osjećaji "ja" i "moje". Kao što je rekao veliki duhovni učitelj Ramakrishna, "Osjećaji "ja" i "moje" prekrili su Stvarnost tako da ne vidimo istinu." Dalje je rekao, "Kad ego umre, sve nevolje prestaju."
Kakve veze ima ego s etikom i moralom? Apsolutno svake. Svi moralni kodovi temelje se na idealu nesebičnosti: stavljanju drugih ispred sebe, prisiljavanju ega da igra drugotnu ulogu. Slijeđenje sebičnih želja uvijek je na štetu našeg duhovnog života. Bilo da je akcija ili misao velika ili mala, svaka će sebičnost učiniti veo neznanja debljim i tamnijim. Suprotno tome, bilo koji akt nesebičnosti, ma kako velik ili malen, imat će suprotan učinak.
Iz tog razloga je činjenje dobra drugima univerzalni etički i moralni kodeks koji se nalazi u svim religijama i društvima. Zašto je to tako univerzalno? Jer odražava istinu koju instinktivno intuiramo - jedinstvo života.
Ljubav, simpatija i empatija potvrda su ove istine; one su refleksni odgovor zato što zrcale stvarnost svemira. Kad osjetimo ljubav i suosjećanje, potvrđujemo - iako nesvjesno - jedinstvo koje već postoji. Kad osjetimo mržnju, ljutnju i ljubomoru, odvajamo se od drugih i poričemo svoju stvarnu prirodu koja je beskonačna i neograničena.
U čemu je ovdje korijen problema? Naša pogrešna identifikacija: Mišljenje o sebi kao umovima i tijelima, a ne kao o beskonačnom Duhu. Kao što je Swami Vivekananda, veliki učenik Ramakrishne, rekao: "Čim pomislim da sam malo tijelo, želim ga sačuvati, zaštititi i održati lijepim, na štetu drugih tijela; tada ti i ja postajemo odvojeni. Čim nadođe ova ideja o razdvajanju ona otvara vrata svim zabludama i vodi u svaku bijedu."
Poanta moralnih vrlina
Sve moralne vrline koje je podučavala Vedanta služe da nas podsjećaju na našu stvarnu prirodu i nikakav duhovni napredak ne može se postići ako ih se ne slijedimo. Svaki pokušaj da to učinite bio bi poput pokušaja izgradnje kuće bez temelja. Prije nego što uopće počnemo razmišljati o tome kako ostvariti konačnu istinu, prvo moramo izgraditi temelje stvarnog života, zasnovane na stvarnim vrijednostima.
Duhovni život nije slučajna stvar: To je najozbiljnija zadaća s kojom ćemo se ikada suočiti. A to je apsolutno nemoguće učiniti bez življenja etičkim, moralnim životom. Bez toga duhovnost jednostavno ne djeluje.
Izvor: https://vedanta.org/what-is-vedanta/ethical-principles/
Dodatak: Pitanja i odgovori
P: Negira li hinduizam život?
O: Neke sekte hinduizma naglašavaju iluzornost svijeta i uzaludnost sudjelovanja u njemu. Glavnina hinduizma, međutim, prepoznaje četiri glavna cilja u životu: Dharma (potraga za pravednošću), Artha (blagostanje), Kama (smisao i umjetnički užici) i Moksha (oslobođenje). Iako je svijet iluzoran u usporedbi s Brahmanom, ipak je manifestacija božanskog i privremena stvarnost. Stoga treba obavljati svoje dužnosti i sudjelovati u svijetu na način koji će dovesti do oslobođenja, a ne do većeg ropstva.
