Zašto se bivše socijalističke zemlje bolje nose s Covidom-19 i štiti li nas cjepivo koje su svi primili u vrijeme Jugoslavije?

Stopa procijepljenosti BCG-om pedesetih i šezdesetih prošlog stoljeća kod nas je bila skoro 100 posto. U SAD-u, s druge strane, to cijepljenje nije bilo obavezno.

Više svjetskih medija, uključujući New York Times, Economic Times i Euroactiv proteklih se dana bavilo temom zašto je u bivšim socijalističkim zemljama za sad bolja situacija u borbi s Covidom-19 te imaju nešto povoljniju zdravstvenu sliku. Osim ostataka nekad odlično organiziranog sustava javnog zdravstva i civilne zaštite, prema novim istraživanjima, riječ bi mogla biti u tome da su stanovnici tih zemalja kao bebe cijepljeni BCG cjepivom protiv tuberkuloze te da zbog toga imaju bolji imunitet.

Na tom cjepivu su od 1908. do 1921. godine radili rancuski epidemiolozi Albert Calmette i Camille Guérin. Posljednjih se godina to cjepivo smatralo nedovoljno učinkovitim za sprječavanje primarne infekcije TBC-om, ali učinkovitim za sprečavanje teških oblika tuberkuloze, tuberkuloznog meningitisa i milijarne tuberkuloze. Sada doživljava drugu mladost i to zbog teza o vezi imuniteta stečenim nakon primanja cjepiva u odnosu na invaziju koronavirusa i nižu smrtnost.

To je, piše Depo.ba, utješna vijest za sve one koji pripadaju starosno rizičnoj grupi širom bivše Jugoslavije, jer je stopa procijepljenosti BCG-om pedesetih i šezdesetih prošlog stoljeća kod nas bila skoro 100 posto. U SAD-u, s druge strane to cijepljenje nije bilo obavezno.